PREDSTAVLJANJE NOVE PUBLIKACIJE: Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, 54. Sveska n.s. Arheologija

PREDSTAVLJANJE NOVE PUBLIKACIJE: Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, 54. Sveska n.s. Arheologija

U okviru izdavačke djelatnosti Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, svjetlo dana ugledao je novi broj Glasnika Zemaljskog muzeja, sveska za arheologiju, broj 54. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine je najstarija naučna publikacija, koja datira svoj prvi broj u davnu 1889. godinu i od tada u kontinuitetu izlazi sve do danas. Posebnost ovog broja ogleda se u imenima mladih naučnika koji svojim radovima daju ogroman doprinos izučavanju pomenute naučne discipline. U ovom broju je prezentirano deset radova, od kojih su dva In Memoriam posvećeni profesorima Radoslavu Dodigu (1954-2016) i Dubravku Lovrenoviću (1956-2017). Ostali radovi su usko vezani za tematiku sveske i donose nova otkrića i saznanja na polju arheologije ali i srednjeg vijeka. Ovaj broj Glasnika Zemaljskog muzeja je od velikog značaja za Udruženje BATHINVS iz više razloga, a svakako da je jedan od njih tematika radova koja je usko povezana sa interesnom sferom Udruženja. Od posebne važnosti je napomenuti da je jedan od autora članka u novom broju Glasnika Zemaljskog muzeja, doc.dr. Amra Šačić Beća, član Nadzornog odbora Udruženja BATHINVS i član redakcijskog odbora Godišnjaka Acta Illyrica, koji izlazi u okviru izdavačke djelatnosti Udruženja.

U daljem testu ćemo Vas kroz kratke crte upoznati sa sadržajem novog broja Glasnika Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Prvi rad je autora Aleksandra Jašarevića i nosi naziv Zaboravljeni grobovi iz Donje Doline. Tematika rada spada u domene prahistorijske arheologije sa fokusom na pogrebni materijal koji je pronađen u grobovima Donje Doline prilikom iskopavanja 1982. godine, a do sada je ovaj materijal bio neobjavljen. Kroz rad je obrađeno pet grobova. Od toga jedan dječiji grob, dva su groba odraslih osoba, jedan grob je masovna grobnica u kojoj je ukopano 5 žena, 5 muškaraca i 14 djece, dok grob broj 5, obiluje ratničkom opremom. Analizirajući materijal autor navodi dataciju grobova u period od 6. do 4.stoljeća s.e. Inventar u grobovima svjedoči o visokom životnom standardu. Ovaj rad je izvorno naučno djelo.

Slijedeći rad je autora Adnana Kaljanca, Probna geofizička snimanja na lokalitetu prapovijesnog naselja u Ripču. Kako sam autor navodi, rad je nastao kao rezultat istraživanja na lokalitetu prapovijesnog naselja Ripač. Istraživanja su obavljena od strane Instituta za arheologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, u novembru 2015. godine. Geofizička istraživanja su obuhvatala prostor oko 300m2 i to na dubini od 75 do 110 cm, na lokalitetu koji je u vlasništvu Huseina Pašagića. Istraživanje lokaliteta je pokazalo da vjerovatno na tom prostoru postoji arheološki lokalitet. Problem se javlja u činjenici da je prostor vremenom doživio mnogobrojne transformacije što je dovelo do nemogućnosti za realizaciju daljih arheoloških iskopavanja. U radu Rimski nadgrobni spomenici s Groblja sv. Ive u Livnu: prilog istraživanju rimskih nekropola na Livanjskom polju, autor Marija Marić Baković iznosi nova saznanja o nalazima pronađenim na ovom lokalitetu, te potvrđuje postojanje nekropole s obredom incineracije o čemu svjedoče ulomci kamenitih osuarija, te tradicija pluralnog i sakralnog. Uočavajući postojanje kulta Libera, autor skreće pažnju na sinkretizam s drugim kultovima, te napominje na mogućnost prepoznavanja elemenata autohtonih i predrimskih kultova. Pomenuti lokalitet nije u potpunosti istražen, te nije poznat njegov tačan položaj, kao ni ukupna površina. Sudeći prema nadgrobnim spomenicima autor dolazi do zaključka da je nekropola korištena u periodu od 1. do 3. stoljeća. Ovaj rad predstavlja izvorno naučno djelo.

Almir Marić kroz rad Evidentirani augzilijari cohors III Alpinorum equitata na Humcu analizira epigrafske spomenike na kojima se navode aktivni vojnici, podoficiri i veterani cohors III Alpinorum equitata, a koji su bili stacionirani u logoru Humac u I stoljeću. Analizirajući spomenike autor je došao do zaključka da većina vojnika ima keltsko porijeklo, odnosno da spadaju u prve generacije augzilijara koje su regrutovane u ovu kohortu iz zapadnih alpskih oblasti. Zaključno, autor navodi da od druge polovine I stoljeća dolazi do regrutacije novih vojnika i to iz lokalnih područja, a do kraja I stoljeća stalnu posadu na Humcu, vjerovatno preuzimaju vojnici cohors I Belgarum equitata.

U radu Rimske administrativne jedinice na pretpostavljenoj teritoriji panonskog naroda Oserijata: municipium Faustinianum i Servitium, Amra Šačić Beća obrađuje južni dio rimske provincije Panonije, koji je u to doba naseljen Oserijatima. Akcenat u radu stavljen je na municipium Faustinianum i Servitium. Jedan od ciljeva rada bio je odgovoriti na pitanje lokalicije pomenutih administrativnih jedinice, što je autor uspješno učinio analizirajući epigrafske spomenike, te smještajući municipium Faustinianum na prostor između Zrinjske gore i Prosare, u blizini ušća Une u Sava (u blizini Bosanske Dubice). Municipium Servicija kroz tekst ovog rada lociran je u blizini ušća Vrbasa u Savu (Bosanska Gradiška). Ovaj rad je izvorno naučno djelo.

Ivo Dragičević rad Nalazi rimskih republikanskih denara sa planine Lib na Dunavskom polju posvećuje skupini od 33 republikanska denara čija datacija se kreće između 116. i 31. godine s.e. Autor svoju pažnju ne bazira samo na prostor planine Lib, nego se osvrće na cjelokupan prostor Duvanjskog polja na kojem je do sada zabilježena veća ili manja koncentracija rimskog republikanskog novca. Također, donosi i nova saznanja o cirkulaciji pomenutog novca na delmatskom području. Rad je nastao kao izvorno naučno djelo.

Predmeti rimske zabave i dokolice: nepublicirani astragali, talus i calcula iz antičke zbirke Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, autora Adnana Busuladžića, donosi zanimljive podatke o svakodnevnom životu Rimljana i njihovim igrama. Osnovu za rad je činila zbirka predmeta koja se čuva u Zemaljskom muzeja Bosne i Hercegovine, te su obrađeni atragali, kocke, table za igru i žetoni. Ovi predmeti su svrstani u skupini društvenih i hazarderskih igara. Kao jedinstven nalaz na tlu današnje Bosne i Hercegovine, autor spominje predmet koji podsjeća na tablu za igre. Ovaj rad je izvorno naučno djelo.

Rad autora Adisa Žilića posvećen je srednjovjekovnoj historiji i nosi naziv Srednjovjekovni sepulkralni spomenici na lokaciji džamije u Pridvorici u Borču. U radu su opisani stećci izvađeni iz temelja i zidova džamije u mjestu Pridvorica na području Borča, u blizini Gacka. Posljedna dva rada su In memoriam posvećeni Radoslavu Dodigu (1954-2016), autora Ive Dragičevića i In memoriam posvećen Dubravku Lovrenoviću, autora Emira O. Filipovića.

Sanda Hasagić Terzić, MA