U maju 2018. godine je u okviru izdavačke djelatnosti Centra za balkanološka ispitivanja Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine objavljeno 46. izdanje Godišnjaka. Časopis izlazi od 1957. godine i u njemu se objavljuju naučni radovi iz različitih oblasti: arheologije, historije, antropologije, lingvistike i etnologije. U ovom izdanju Godišnjaka je prezentirano trinaest članaka, četiri prikaza, jedna hronika i tri rada In memoriam posvećeni Bernhardu Hȁnselu (1937 – 2017), Dubravku Lovrenoviću (1956 – 2017) i Nikoli Tasiću (1932 – 2017). Ovaj broj Godišnjaka Centra za balkanološka ispitivanja ANUBIH je od izuzetnog značaja za Udruženje BATHINVS iz razloga što je upravo u njemu objavljen članak koji su u koautorstvu napisali Goran Popović, Edin Veletovac (predsjednik Udruženja BATHINVS) i Amra Šačić Beća (član Nadzornog odbora Udruženja BATHINVS i član redakcijskog odbora Godišnjaka Acta Illyrica). Također, tu je i članak stručnog saradnika Udruženja Adnana Busuladžića.
Prvi članak u Godišnjaku je Sofije Dragosavac naslovljen sa „Tehnološka analiza artefakata od okresanog kamena sa paleolitskog lokaliteta Danilovića brdo u Podnovlju kod Doboja“. Autorica je izvršila analizu 90 artefakata sa lokaliteta Danilovića brdo pri čemu je nalaze razvrstala u tri skupine: nalazi koji sadrže elemente srednjopaleolitske tehnologije, nalazi koji pripadaju gornjem paleolitu i nalazi koji nisu osjetljivi u kulturnom i hronološkom pogledu. Adnan Kaljanac je u svom radu „Rezultati arheološke prospekcije 2016. godine na lokalitetu Butmir“ predstavio rezultate istraživanja sa lokaliteta prahistorijskog naselja Butmir. Istraživanje je vršeno na prostoru koji je podijeljen u četiri sekcije: Sekcija 1, 2, 3 i 4. Autor je prezentovao sam tok istraživanja, organizaciju rada, sastav ekipe, metodologiju. „Tragovi sopotske i vučedolske kulture na lokalitetu Kastel – Banja Luka“ je naziv rada Orhana Jamakovića. On donosi zaključak po kome najstariji slojevi sa lokaliteta Kastel pripadaju kulturi Sopot, ali je prisutna i keramika koja pripada Vučedolskoj kulturi. Predrag Lutovac je autor rada „Nalazi iz tumula u selu Kujava kod Danilovgrada“. Akcenat je na dva prahistorijska tumula, njihovom sadržaju i načinu sahranjivanja. Rad napisan u koautorstvu Adnana Kaljanca i Tarika Silajdžića predstavlja rezultate preliminarnog arheološkog istraživanja platoa Visočice kod nacionalnog spomenika Stari grad Visoki u Visokom. Prezentirali su historijat istraživanja, arheološki pregled bušotina, ekstenzivni terenski pregled i intenzivni potpovršinski pregled. U okviru rada se nalazi i katalog nalaza iz iskopanih sondi.
Sljedeći rad nosi naziv „Neue Schwertfunde aus Bosnien – ein Beitrag zur Erforschung der bronzezeitlichen Bewaffnung im westlichen Balkan“, a njegovi autori su Mario Gavranović i Ajla Sejfuli. U svom članku su predstavili nove nalaze mačeva sa prostora Bosne, tačnije iz Orašja, Ilijaša, Jajca. Mač je u fokusu rada „A Sword from afar“, autora Borisa Kavura. Rezultate istraživanja jednog rimskog utvrđenja sa prostora današnje Bosne i Hercegovine prezentirala je Vanja Žigić u radu „Rezultati prvih arheoloških istraživanja antičkog utvrđenja u Makljenovcu kod Doboja 1959. i 1960. godine“. Obrađen je plan utvrđenja, a najviše pažnje je usmjereno ka pokretnim nalazima među kojima se naročito izdvajaju dijelovi vojne opreme i naoružanja, predmeti za svakodnevnu upotrebu, dijelovi namještaja, staklo, keramika itd. Adnan Busuladžić je kroz rad „Motiv šišarke na dva spomenika iz Humca kod Ljubuškog“ analizirao dva primjerka kamenih spomenika oblika šišarke koji se nalaze u antičkoj zbirci Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Autor je opisao karakteristike ova dva spomenika, datirao ih, te obradio sam motiv šišarke.
U radu „Recently discovered Basilica from Late Antiquity and a Tombstone Stela from Mramorak near Osmaci“ Goran Popović, Edin Veletovac i Amra Šačić Beća detaljno obrađuju karakteristike novootkrivene bazilike sa područja općine Osmaci, počevši od samih dimenzija pa do materijala od kojeg je izgrađena. Pored analize bazilike izvršena je analiza i nadgrobne stele sa istog lokaliteta. Ante Milošević u članku „Once More about the Silver Orant from Gardun“ pobija neke ranije teorije o dataciji i karakteristikama srebrene figurice oranta s Garduna, pri čemu donosi zaključak da se radi o krivotvorini iz 19. stoljeća. „Medieval Slag from Gornji Potočari (Srebrenica municipality, B&H): a relationship between initial Ore and metallurgical Processes“, naslov je rada autora Almira Olovčića, Mustafe Memića, Almire Kevilj – Olovčić i Emine Ramić u kojem donose interpretaciju rezultata hemijske analize troske i njenu dataciju. Posljednji članak u Godišnjaku naslovljen sa „Ecclesiam de Glasinac – arheološka istraživanja na Crkvini u Bjelosavljevićima“ je djelo Aleksandra Jašarevića i Snježane Antić. Oni iznose osnovne informacije o srednjovjekovnoj crkvi, vremenu kada je podignuta, pokretnom arheološkom materijalu i nekropoli u Bjelosavljevićima.
U rubrici Kritike i prikazi nalaze se četiri prikaza čiji su autori Tarik Silajdžić, Maja Soldo, Enes Dedić i Dženan Dautović. Posljednja tri rada su In memoriam posvećeni Bernhardu Hȁnselu (1937 – 2017), autora Bibe Teržan, Dubravku Lovrenoviću (1956 – 2017), autora Adnana Busuladžića i Nikoli Tasiću (1932 – 2017), autora Aleksandra Palavestre.
Urednik ovog broja je prof.dr.sc.Blagoje Govederica, a sekratar Sabina Vejzagić, MA.
Časopis je dostupan na zvaničkoj web stranici Akademije nauka i umjetnosti BiH
Arnela Selimović, BA
